Hrvatska blokirala rokove za Crnu Goru!

Najnoviji potez službenog Zagreba prema Podgorici zorno pokazuje duboku disfunkcionalnost europskog vanjskopolitičkog sustava: na zahtjev Hrvatske, iz zaključaka Europskog vijeća sredinom listopada 2026. izbrisani su svi konkretni vremenski rokovi za završetak pregovora s Crnom Gorom.

Iako se Crna Gora smatrala najnaprednijim kandidatom s realnim šansama da do 2028. postane 28. članica Unije, njezin je europski put preko noći postao talac bilateralnog spora. Hrvatska vlada predala je institucijama u Bruxellesu dokument s osam oštrih zahtjeva koji se tiču neriješenih pitanja iz Domovinskog rata i sukcesije vojnog broda „Jadran“. Dok se o povijesnoj pravdi mora raspravljati, mehanizam kojim se ti ciljevi ostvaruju ponovno dokazuje sistemsku slabost Unije.

Iz perspektive Volta, ovaj slučaj zorno pokazuje kako se instrument jednoglasnosti zlorabi za unutarnjopolitičke bodove, dok cjelokupna geostrateška stabilnost našeg susjedstva visi o niti. Ako želimo preživjeti kao relevantna globalna sila, hitno moramo ukinuti pravo veta na proširenje Unije i zamijeniti ga federalnim odlučivanjem.

Od Skoplja do Podgorice: Poplava veta na Balkanu

Hrvatska blokada Crne Gore nije izoliran incident, već dio opasnog obrasca koji se godinama ponavlja u regiji. Najbolji (i najbolniji) primjer je beskrajna bugarska blokada Sjeverne Makedonije. Sofija i dalje ustraje u zahtjevu da Skoplje promijeni svoj ustav i u njega uvede bugarsku manjinu kako bi uopće otvorilo pregovaračka poglavlja, zanemarujući činjenicu da je Makedonija već ranije morala promijeniti ime države zbog dugogodišnjeg grčkog veta.

Istovremeno, svjedočimo kako Grčka prijeti blokadom Albaniji zbog manjinskih prava, dok je Mađarska dulje vrijeme samostalno kočila otvaranje ključnih poglavlja s Ukrajinom. Kada se proces proširenja spusti na razinu sitnih ucjena i dokazivanja „nacionalnih mišića“ pred domaćim biračkim tijelom, cijeli proces gubi vjerodostojnost. Umjesto da ocjenjuje stvarne reforme i usklađenost s europskim vrijednostima, Bruxelles postaje poligon za povijesni revizionizam.

Planovi u Bruxellesu: Što se krije iza reforme veta?

Europske institucije svjesne su da je Unija s 27 članica koje imaju pravo veta jedva upravljiva, a kamoli ona koja bi primila nove države. Zbog toga se u Bruxellesu krajem rujna 2026. intenzivirala rasprava o nacrtu novih pravila za proširenje.

Europska komisija predložila je radikalan privremeni mehanizam:

· Buduće članice bez prava veta: Nove države koje pristupe EU morale bi potpisati deklaraciju kojom se obvezuju da određeno vrijeme (tijekom tranzicijskog razdoblja) neće koristiti pravo veta pri donošenju odluka, posebno u područjima institucionalnih reformi i daljnjeg proširenja.

· Glasovanje kvalificiranom većinom: Intenzivira se pritisak da se odluke o otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja prebace na sustav kvalificirane većine, čime bi se izbjeglo da jedna država paralizira cijeli kontinent.

Međutim, ovaj plan nailazi na žestok otpor unutar samog Vijeća. Ironično, države koje najviše koriste veto – ali i one koje se deklarativno zalažu za proširenje (uključujući Hrvatsku) – odbijaju se odreći svog najmoćnijeg diplomatskog oružja.

Pogled Volta: Proširenje zahtijeva reformu, reforma zahtijeva Federaciju

Za Volt Hrvatsku i paneuropski pokret Volt Europa, rješenje ove balkanske pat-pozicije ne leži u odgađanju proširenja niti u stvaranju „građana drugog reda“ od novih članica lišavanjem njihovih prava. Rješenje je u potpunoj preobrazbi načina na koji EU funkcionira:

1. Potpuno ukidanje prava veta za sve: Pravo veta mora postati prošlost za sve države članice, a ne samo za pridošlice. Odluke o vanjskoj politici i proširenju moraju se donositi kvalificiranom većinom u Vijeću.

2. Objektivni, a ne bilateralni kriteriji: Pristupni proces mora se temeljiti isključivo na ispunjavanju Kopenhaških kriterija, vladavini prava i usvajanju europske pravne stečevine. Bilateralni sporovi moraju se rješavati pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, a ne ucjenama za briselskim stolom.

3. Dvodomni savezni parlament: U ujedinjenoj Federalnoj Europi, interesi država članica (pa i onih manjih) štite se kroz gornji dom Parlamenta (poput Senata), dok donji dom predstavlja građane, čime se eliminira potreba za destruktivnim mehanizmima veta.

Geopolitički vakuum na Zapadnom Balkanu ne smije se puniti ruskim ili kineskim utjecajem zato što nacionalne vlade koriste EU kao alat za povijesna razračunavanja. Vrijeme je za hrabrost. Vrijeme je da ukinemo veto, otvorimo vrata našim susjedima i izgradimo snažnu, pravednu i ujedinjenu Europsku Federaciju.

Prestani promatrati blokade, izgradi Europu bez granica. Pridruži se Voltu! 💜🇪🇺