Mlad si? Uključi se!

…and justice for all?

11. stu. 2026.

Prosvjede diljem Europe u posljednje vrijeme, kao i povijesni studentski pokret („Studentska lista”) u susjednoj Srbiji, inicirali su i iznijeli pretežito mladi građani. To nije slučajnost. To je krik generacije kojoj je dosta donošenja odluka iza njihovih leđa.

Razlozi poput zastarjelog obrazovnog sustava te potpuno nepriuštivog stanovanja za studente i mlade obitelji doveli su do masovnih prosvjeda mladih diljem našeg kontinenta. Pored toga, većina nas ima jasan dojam da se u Europi vodi zastarjela i vremenom pregažena politika. To je politika koja niti zadovoljava potrebe, niti se bavi željama mladih ljudi na kojima – kako nam odmalena ponavljaju – „svijet ostaje”.

Naime, trenutačno imamo osjećaj da će na mladima ostati samo dugovi. I klimatska katastrofa!

Zašto je to tako i što hitno moramo učiniti da se to promijeni?

Odgovor nudi matematika.

Pogledajmo situaciju na primjeru najmnogoljudnije i ekonomski najveće države u EU – Njemačke. S prosječnim životnim vijekom od 82 godine, čista logika kaže da bi polovica birača trebala biti mlađa, a polovica starija od 50 godina (uzevši u obzir raspon od 18 do 82 godine).

Međutim, stvarna demografska statistika izgleda potpuno drugačije. Starenje stanovništva sve više dovodi do duboko nepravednog omjera broja starijih i mlađih birača.

Udio birača iznad 50 godina starosti u Njemačkoj kontinuirano raste:

  • 2005. godine: 48%

  • 2006. godine: 50%

  • 2007. godine: 53%

  • 2008. godine: 56%

  • 2009. godine: 58%

  • 2010. godine: 59%

Danas je taj udio dosegnuo gotovo 60%. Glasačko tijelo starije od 50 godina drži apsolutnu većinu. Demografska situacija u Hrvatskoj i mnogim drugim državama Europske unije slična je i ide sve više u korist starijim generacijama.

A ako je politika tu da radi za dobrobit i interese svojih najbrojnijih glasača, onda matematika jasno dokazuje: trenutačna politika radi primarno u interesu starijih generacija, dok su interesi mladih gurnuti na marginu.

Što moramo učiniti da se to promijeni?

U svrhu rebalansa i ispravljanja ove duboke generacijske nepravde, Volt nudi konkretna rješenja i jasne korake:

  • Pravo glasa od 16. godine: Volt se konkretno i snažno zalaže za spuštanje dobne granice za pravo glasa s 18 na 16 godina kako bi mladi dobili institucionalni glas onda kada se kroji njihova budućnost.

  • Uključenje u javnu raspravu: Apeliramo na mlađe generacije na pojačano i organizirano uključivanje u politiku radi kreiranja dobno ravnopravnijih politika. Naši interesi moraju se uzimati u obzir barem u istoj mjeri kao i interesi starijih generacija!

Jer znate kako se kaže: „Na mladima svijet ostaje!” – ali samo ako ga sami uzmemo u svoje ruke.

Zato, ako i ti želiš modernu, progresivnu i pravednu Europu u kojoj mladi imaju stvarnu političku težinu da sami suodlučuju o svojoj sudbini: ne čekaj da netko drugi odluči umjesto tebe.

Gradi našu modernu, novu i mladu budućnost odozdo. Pridruži se Voltu Hrvatska! 💜